Aniversáriu PDHJ Ba Dala 19 – Entrega Relatóriu Ba Entidade Governu no KFP

Sekretária Ezekutiva Sekretariadu Komisaun Funsaun Públika, Maria Da Costa Oliveira reprezenta Komisaun Funsaun Públika partisipa iha serimónia aniversáriu Provedor Direitos Humanos e Justiça (PDHJ) ba dala 19 ho tema prinsipal progresu no dezafiu luta ba protesaun direitus umanus no promosaun governasaun di’ak iha Timor-leste, iha sesta feira, (26/05/2023) iha Suku Ostico, postu administrativu Vemasse, munisípiu Baucau.

Serimónia ne’e PDHJ fó ba komunidade suku Ostico mak organiza no bainaka espesial sira simu husi xefe suku Ostico, ne’ebé iha sesaun benvindu nian xefe suku ne’e agradse ba PDHJ ne’ebé mak hilu Ostico hanesan fatin ba atividade komemorasaun refere, nune’e iha partisipasaun komunidade ne’e husu atu rona PDHJ ninia prestasaun servisu ne’ebé hala’o durante ne’e.

Nune’e Prezidente Autoridade Munisípiu Baucau reprezenta husi Adjuntu sekretáriu PAM nian agradese tebes ba PDHJ ho privilejiu boot ida ba Baucau ne’ebé PDHJ hili hodi selebra aniversáriu ba dala 19 no nia lori PAM Baucau nia naran agradese ba PDHJ.

Iha serimónia abertura ne’e diskursu husi Koordenadora ONU, Funmi Balogun, liu husi Organizasaun Nasoens Unidas ninia perspetiva no apoiu ba PDHJ Timor-Leste nia apresia tebes ba PDHJ ninia servisu, no fó parabéns ba provedor PDHJ ne’ebé eziste ba defende direitu umanus, kontribui ba dezenvolvimentu Timor-Leste, ba kombate violensia, asédiu, hodi kontinua diseminasaun seluk ba direitus umanus. Nune’e PDHJ ninia papél oinsá atu prevene, promove no monitoriza ba implementasaun norma internasionál sira ba defende direitu umanus no enkoraja PDHJ atu kontinua sai hanesan ezemplu hodi promove no hato’o rekomendasoens siraba direitu umanus no justisa iha paíz demokrasia, partikularmente instituisaun PDHJ atu hala’o ninia vizaun servisu kolaborasaun ho di’ak ba futuru.

Iha tempu hanesan Provedór PDHJ, Virgilio da Silva Guterres “Lamukan”, hato’o susesu no dezafiu sira servisu PDHJ nian dezempeñu liu husi implementasaun atividades hodi alkansa objetivu fundamental atu proteje, promove direitus umanus no promosaun governasaun di’ak.

Nune’e PDHJ simu kesar sira husi ema hotu tuir lei no prosedimentu internal, hato’o rekomenasaun kona-ba forma no meius atu proteje direitus umanus no promove governasaun di’ak bazeia ba rezultadu husi investigasaun no mós halo mediasaun no konsiliasaun. Liu husi keisa sira mak PDHJ simu iha 2005-2023 hamutuk 3,773, husi keisa sira ne’e ho alegasan violasaun direitus umanus hamutuk 1,447, keisa violansaun prinsipiu governasaun di’ak hamutuk 2,226 inklui keisa hirak ne’ebé relasiona ho alegasaun korupsaun simu iha tinan 2009 hamutuk 99 keisas. Husi keisa hirak ne’e loke ona invetigasaun hamutuk 1,037  kompostu husi kazu direitus umanus no govenasaun di’ak, inklui keisa tinan 2022-2023 nian prosesu kazu mediasaun no kosiliasaun hamutuk 6.

Hafoin ne’e entrega mós rezultadu relatóriu fiskalizasaun no monitorizasaun PDHJ nian ba entidade instituisaun governu, ba kazu krime fó mós rezultadu relatóriu ba Ministériu Públiku no kazu sira seluk tipu administrativa nian fó ba Komisaun Funsaun Públika atu kontinua apura liu tan ba iregularidade sira ne’ebé mak Funsionáriu Públiku sira komete.

Aniversáriu PDHJ ba dala 19 iha suku Ostico, postu Vemasse munisipiu Baucau/foto media CFP 2023
Foto konjunta iha aniversáriu PDHJ ba dala 19/foto media CFP 2023