Diskursu Prezidente Repúblika Demokrátika Timor-Leste, Francisco Guterres Lu-Olo

Ita selebra ohin ba dala hitu loron nasional ba Funsaun Públika nian, tinan ida ne’e Ministériu Saúde mak hetan responsabilidade husi Komisaun Funsaun Públika hodi organiza selebrasaun ida ne’e ho nia objetivu jeral hodi promove nafatin knár Funsaun Públika ninian ba dezenvolvimentu funsionáriu sira nian hodi hala’o sira nia knár iha instituisaun estadu no hodi serbí ita nia povu ho étika no profisionalizmu.

Iha kontekstu atual iha nivel nasional nomos internasional ho pendemia covid-19 ita nia paíz hasoru dezafiu barak, liu-liu hafoin ita hetan dezastre natural husi siclone seroje ne’ebé akontese iha fulan abril liu ba, ne’ebé hatodan liu tan impaktu negativu, sosial no ekonómiku ne’ebé ita hasoru hela.

Situasaun susar ida ne’e ezije ajentes no funsionárius públikus ba dedikasaun efikasia no as liu, atu serbí nafatin sidadaun sira ho eselensia. Knár importante ohin loron nian husi ita nia estadu, husi koletivu no ajentes mak hala’o atividade nesesarius atu ita halakon kalamidade saúde públika, ita hasoru to’o ohin loron, ne’ebé define iha dekretu prezidensial no dekretu sira husi governu hodi implementa deklasaun estadu emerjensia husi Prezidente Repúblika.

Pandemia ne’e afeta sidadaun hot-hotu iha mundu tomak no iha Timor-Leste, nune’e luta hasoru pandemia ne’e sai knár hot-hotu nian, funsionárius, ajentes hotu no ida-idak nian nu’udar sidadaun Timor-Leste. Maibé ajentes no funsionárius públikus tenke iha responsabilidade ás liu, tenke sai ezemplu pozitivu, katak, hatene lori mensajen klaru no fundamentadu ba sidadaun sira seluk, oinsá ida-idak no komunidade tomak bele hases an husi covid-19. Por ezemplu; importante tebes, funsionáriu no ajente ida-idak foti inisiativa, buka hatene informasaun loloos, hodi haklaken ba sidadaun sira hodi hasoru covid-19.

Karik la iha impedimentu ruma ba funsionárius no ajente sira, fo izemplu hodi simu vasina atu hasa’e konfiansa nune’e dada sidadaun sira seluk atu halo tuir. Funsionárius no ajentes públiku tenke hatan ba prioridade sira ba ita nia luta ohin loron nian, ita nia prioridade ohin loron mak haforsa saúde públika, atu ita bele halakon lalais kalamidade ne’ebé ita hasoru hela. Biar ida ne’e mak ita nia prioridade, maibé labele haluha mós knár importante sira seluk, iha estadu nian, administrasaun públika nian, biar ita moris iha susar nia laran. Ho ida ne’e hau hakarak hateten, knár importante sira seluk, iha frente edukasaun ninian, agrikultura, kultura, ekonomia, justisa no setór sira seluk, tenke hala’o nafatin ho empeñu, dedikasaun no efikasia hasoru fukun no restrisaun oi-oin.

Halo parte ba iha frente luta ba iha saúde, sidadaun hot-hotu, ajentes no funsionárius públikus hot-hotu, la’os deit sidadaun ne’ebé servisu iha setór saúde, katak, la’os deit ba sira ne’ebé halo servisu prevensaun, tratamentu no atividade sira seluk, ne’ebé iha relasaun direta ka indireta ho luta hasoru covid-19.

Hare ba esforsu koletivu ne’ebé halo, to’o ohin loron la ho kole, hau konvida ita hot-hotu atu rekoñese, saúda, motiva no kolabora liu tan, hodi haforsa sira ne’ebé iha parte liña frente, liu-liu ministériu saúde, médiku, infermeiru no pessoal saúde sira seluk, inklui husi transporte no limpeza, polísia, forsa armada no husi setór sira seluk, ariska sira nia setór saúde nomos sira nia vida lor-loron ne’ebé mak virus bele hada’et ba sira, iha momentu ne’ebé deit, bainhira hala’o sira nia atividade nu’udar iha liña frente.

Señoras no señores sira, tema ne’ebé Ministériu Saúde hili ba selebrasaun ida ne’e mak “ÁBITU SAUDÁVEL HO PROMOSAUN VASINA HASORU COVID-19 NU’UDAR DALAN BA “NOVA NORMALIDADE” IHA ATENDIMENTU PÚBLIKU”, tema ida ne’e lori ita atu ba nesesidades urjentes, hodi promove âbitu no komportamentu sira ne’ebé halo ita moris saudável.

Durante loron sanulu nia naran Ministériu Saúde hala’o atividade barak, hodi promove saúde no bem estar funsionárius no ajentes sira nian iha administrasaun públika, hodi bele dedika an diak liu tan, atu bele dezempeña sira nia funsaun ho kualidade, hodi sai hanesan ezemplu ba familia sira no ba populasaun ein jeral.

Tema ne’e bolu atensaun jeral husi ministeriu saúde ne’ebé hala’o daudaun kontra virus covid-19, nu’udar esforsu boot ida husi governu Timor-Leste, hodi prevene no kontrola moras covid-19, atu povu tomak bele fila fali ba moris normal ka bainbain, atu ita hotu bele ajuda lalais liu tan prosesu dezenvolvimentu sustentavél iha ita nia paíz.

Parabéns ba programa ne’ebé Ministériu Saúde hala’o, funsionárius no ajentes públikus iha Timor-Leste laran tomak, señoras no señores sira, hau aproveita okaziaun ida ne’e hodi bele hato’o hau nia agradesimentu ba funsionárius públikus no ajentes públiku sira hotu, ba esforsu tomak no empeñu husi ida-idak, ne’ebé servisu iha instituisaun sira, iha instituisaun estadu no instituisaun autónomu sira hotu.

Prezidente Repúblika no sidadaun hot-hotu sei la haluha imi nia kreatividade, dedikasaun no empeñu tomak, iha ita boot sira nia knár lor-loron nian. Prezidente Repúblika, liu-liu iha efikasia, kualidade liu husi instituisaun estadu no autónomu sira, no husi funsionárius no ajentes ida-idak husi ohin ba oin, hein mos ita boot sira, respeitu ba prinsipiu no legalidade, transparensia no imparsialidade, hanesan dalan hot-hotu nian atu serbí diak liu tan ita nia estadu no ita nia povu tomak.

Molok remata, hau hakarak dirije hela mensajen espesial sira ne’ebé sai dirijente iha administrasaun públika sira, atu hare oinsá kapasita, motiva, enkoraja, valoriza liu tan funsionárius no ajente públiku sira ne’ebé hala’o hela ninia knár ho eselensia. Importante tebes, katak, ajente no funsionárius públikus ida-idak involve an iha vida instituisaun nian, ho ideia no asaun, ho matenek ida-idak nian, iha prosesu hadiak servisu estadu nian atu serbí diak liu tan povu Timor-Leste.

Parabés ba dala hitu loron Funsaun Públika nian, antes atu hakotu, hau dirije pessoal ba ita boot sira hotu hanesan funsionáriu públiku katak, ita sei iha ema ne’ebé mak lahamutuk ho ita, sira hatene dedika sira nia an, fo sira nia vida tomak atu bele serbí ita nia rain ida ne’e. Hau fo lembra fila fali ba saudozu Nicolau Lobato ne’ebé mak iha tinan kotuk, hodi komemora ba iha nia fatin ne’ebé mate, hodi ba to’o iha Nino Conis Santana ho nia soldadu sira, ho mos ita nia populasaun sira, ema kiik sira ne’ebé mak fo an tomak ba liberta ita nia rai ida ne’e ba independensia.

Ohin loron ita ne’ebé mak traballador estadu ida ne’e nian, ita simplesmente simu deit eransa husi sira, simu eransa ida ne’ebé hatene dedika nia an atu bele serbí nafatin ho diak ba ita nia povu no paíz ida ne’e. Ida ne’e mak hau hakarak hato’o ba ita boot sira hotu no ita hotu atu bele halo reflesaun hamutuk ba iha loron ohin nian.

Atu remata, hau dehan “ita  halo mak hodi hanoin, hanoin atu bele halo diak liu tan, no hanoin diak liu tan.”