Grande Entrevista GMN, Servisu Funsaun Públika: Progresu no Dezafius

01-02-2024, Prezidente Komisaun Funsaun Públika, Agostinho Letêncio de Deus partisipa iha programa Grande Entrevista ne’ebé modera husi aprezentador Francedes Suni iha studio GMN TV Bebora, Díli hodi koa’alia kona-ba Servisu Funsaun Públika: Progresu no Dezafius.

Entrevista ne’e Prezidente KFP esplika, hahú husi total funsionárius iha tinan 2023 ne’ebé ho total 39 mil ital no ba tinan 2024 iha 33,987 ne’e tanba liga ho kontratadu ajente administrasaun públika sira ne’ebé termina kontratu iha dezembru tinan 2023 nian.

Relasiona ho total funsionárius ezistente ne’ebé iha 33 mil ital bele kobre ba servisu atendimentu públiku ne’ebé kestiona husi populasaun sira. Alende ne’e nia mós esplika, total populasaun ne’ebé kiik 1.3 jutas ho total funsionárius  ne’ebé iha sufisiente hela, kestaun ne’e kontinua levanta iha publiku tanba oinsá atu jere rekursu ne’ebé funsionáriu tenke halo servisu ho inovativu, oinsá jere serivsu ho profisional.

Nia mós esplika, reforma obrigatória seidauk aplika, tanba ne’e liu husi IX Governu, Primeiru-Ministru orienta KFP atu buka define prioridade sira hodi hadia kestaun sira levantadus, ne’ebé liu husi IV mandatu KFP nian planeia ona iha tempu besik sei halo diagnostika ba instituisaun sira, vizita ida hodi buka referensia hodi hadia Funsaun Públika ne’e ba oin ho inovativu, produtivu, no ho profisional.

Liga ho reforma obrigatória baze ba lei ne’e kompeténsia husi Parlamentu Nasionál nian, maske reforma ne’ebé durante ne’e iha reforma por konsiensia funsionáriu ida nian. Nune’e Funsaun Públika rekruta ema tama maibé ba ema ne’ebé atu sai seidauk iha lei obrigatoria.

Ho nune’e, KFP IV mandatu mai ho ninia vizaun no prioridade sira atu hadia hikas problema sira ne’ebé durante ne’e iha, no sai mós hanesan konsumu públiku. Ho razaun ne’e IV mandatu mosu hodi haree fila fali ba prioridade reforma, rekrutamentu, formasaun, kareira puru ba funsionáriu públiku, planeamentu forsa traballu no kontrolu ba kualidade atendimentu funsionáriu públiku ida ne’ebé mak presta servisu ida di’ak ba povu no rai ida ne’e, ho kestaun sira ne’e oinsá atu hamenus ona persepsaun públiku.

Entretantu, dezafius sira ne’e la’ós foin enfrenta maibé desde uluk to’o mai agora ne’e hanesan dezafiu ida iha funsaun públika, tanba ne’e nomeasaun funsionáriu aumenta, tendensia polítika mosu iha instituisaun estadu foun sira, kareira funsionariu publiku, maske ho observasaun sira balun iha 4 mil resin de’it mak  hetan ona promosaun, avaliasaun dezempenu la objetividade, ne’e problem aida ne’ebé mak presiza foka ba hodi hadia ba oin.