Kadetes Bombeirus nain 96 asina termu aseitasaun hodi koloka ba munisípiu tolu hodi hala’o ninia knár sira iha instituisaun Bombeirus nian.
Serimónia asinatura termu aseitasaun ba kadetes bombeirus foun nain 96 kompostu husi feto nain 10 no mane 86 ne’ebé mak sei koloka ba munisípiu tolu hanesan Manatuto, Ermera no Liquiça, ne’e partisipa direta husi Komisáriu KFP, asuntu disiplinar, Fausto Freitas da Silva iha Centro Formação Polícia Comoro iha (04 abril 2023).
Iha kolokasaun ba kada munisípiu sei destaka funsionárius nain 32, kolokasaun ba munisípiu Liquiça feto nain 4 no mane 28, Ermera feto nain 3 no mane nain 29 no ba Manatuto feto nain 3 no mane nain 29 hanesan funsionárius tékniku operasional ema nain 78 , feto 10 no mane 68 no Motorista 18 mane hotu.
Komisariu Disiplinar Komisaun Funsaun Públika, Fausto Freitas da Silva iha nia diskursu hateten, nu’udar funsionárius públikus ne’e servidor Estadu, husu atu hala’o knár sira ho responsabilidade, profisional, labele prátika polítika iha servisu fatin no interferensia polítika. Tanba nu’udar funsionáriu knár hirak ne’e hala’o to’o tinan 60 mak reforma maibé, membrus Governu ho nia lideransa sira troka malu ba kada tinan lima, maibé funsioináriu mantein servisu.
Komisariu disiplinar enkoraja funsionárius Bombeirus foun hateten, imi prontu serví ba imi nia rain labele haree de’it osan, tanba imi funsionárius Bombeirus ne’e ho sistema semi Militar husu atu serví ita nia rain ho onestidade, transparansia no imparsialidade, tanba rai ne’e aban bainrua iha imi nia liman, imi jovens tau iha imi nia neon katak, husi Tutuala to’o Fronteira mak Timor-Leste inklui enklave Oe-Cusse no Atauru no Ilha Jaco, imi tenke hatene Mapa Timor. Iha tempu hanesan Sekretariu Estadu Protesaun Sivil, Joaquim José Gusmão dos Reis Martins liu husi nia diskusu, enkoraja empossadus sira nain 96 nkatak, imi mak sai vensedor ba konkursu públiku ne’ebé ema rihun ba rihun mak kompete maibé imi konsege destaka imi nia matenek, abilidade tomak hodi passa iha konkursu ne’e, mezmu iha selesaun ida rigorozu tebes, maibé husu imi atu kumpri regras legais sira hodi serví di’ak ba ita nia rain no povu.
