KFP Aprezenta Relatóriu 2022 Iha Plenaria PN

Dili, 06 Juñu 2023 – Komisaun Funsaun Públika hanesan instituisaun independente ida ne’ebé hari’i ho baze ba lei númeru 7/2009, 15 jullu, ne’ebé estabelese husi Estadu Timor-Leste, nia hanesan orgaun responsavél atu regula no asegura Funsaun Públika ida ne’ebé imparsial, livre husi interese polítiku sira, profisional, baze ba méritu, presta servisu ho kualidade no proporsionalidade ba povu Timor-Leste.

KFP ninia dever ida mak aprezenta relatóriu anualmente ba Parlamentu Nasional no Governu iha fulan marsu nia laran relasiona ho atividade KFP nian ba tinan anterior nian.

Iha relatóriu KFP 2022 ne’e ba parte sira hanesan parte primeiru rezumu jeral husi relatóriu anual KFP ano fiscal 2022, parte daruak relasiona ho prioridade sira ne’ebé maka define tiha ona husi Komisaun Funsaun Públika, ba mandatu datoluk ninian ne’ebé maka konsege alkansa durante mandatu to’o ohin loron liga ho implementasaun aktividade sira, maka mai husi planu estratejia Komisaun Funsaun Públika, ba periodu 2015 too 2030 ne’ebé maka fó sai nu’udar baze hodi hamosu planu asaun anual 2022 nian. Parte datoluk, ko’alia kona-ba situasaun Komisaun Funsaun Públika halo analiza global kona-ba Administrasaun Públika, inklui mós iha rezultadu monitorizasaun husi ekipa téknika sira ba iha situasaun Funsaun Públika iha nivel sub-nasionál no nivel munisipiu sira. Parte dahaat, deskreve kona-ba oportunidade dezafiu no estratejia sira taka ho konkluzaun no kompleta ho aneksu sira.

Iha okaziaun ida-ne’e, nu’udar momentu importante ida mai KFP, iha ne’ebé, primeiru, nu’udar resposta ida hodi hatan ba ezijénsia legál, ne’ebé rekere atu aprezenta relatóriu anuál KFP nian ba Parlamentu Nasionál no, segundu, hanesan oportunidade di’ak ida, atu iha sorumutu ikus ho membru sira distintu deputadu/a sira iha lejislatura atuál (V Lejislatura). Agradese ba PN nasionál ninia apoiu, moral, polítika durante ne’e ba KFP.

Prezidente KFP lori KFP nia narak hakarak hato’o agradesimentu no saudasaun kaloroza kle’an tebes ba distintu/a deputadu/a sira, ba apoiu moral no polítika sira ba serbisu no funsionamentu KFP nian, inklui sem dúvida aprovasaun ba orsamentu anual KFP nian, hodi permite implementasaun atividade no prioridade polítika sira, nune’e mós ba krítika konstrutiva no feedback sira, tantu direta no mós indireta, ne’ebé mak hato’o ba KFP, atu oinsa KFP bele hatan, atualiza no informa kestaun preokupante sira mak ligadu ho serbisu no dezenpeñu sira Funsaun Públika nian, mai husi prosesu kontaktu eleitoradu sira no/eh serbisu fiskalizasaun sira, ne’ebé mak foti durante sesaun plenária sira Parlamentu Nasionál nian. Atu destaka iha ne’e, katak, durante Períodu Mandatu V Lejislatura (2018-2023), rejistada iha enkontru sira hamutuk 22 (katak 4-5 enkontru iha sesaun lejislatura ida-idak) mak KFP mai partisipa hamotuk ho distintu/a deputadu/a sira ba âmbitu sira, hanesan: (1) Aprezentasaun relatoriu anuál KFP nian, tuir ejijensia legal; (2) Ezekusaun no proposta Orsamentu Jeral Estadu KFP nian; (3) Audensia no pareser sira ligadu ho projetu proposta lei sira mak relevante ho Funsaun Públika, inklui proposta lei pedidu autorizasaun legislativa ba idade reforma; (4) Audensia no pareser sira ligadu ho projetu proposta alterasaun lei Komisaun Funsaun Públika, iha nivel Komisaun A; no (5) Diskusaun sira ligadu ho kestaun (pesoal) administrativa sira, inklui mós promosaun pessoal, Parlamento Nasionál nian.  

Relasiona ho atividade sira ne’ebé KFP konsege realiza kompostu husi informasaun sira hanesan, atividade Komisaun nian relativamente ho rekrutamentu, selesaun pessoal, nomeasaun sira, promosaun, avaliasaun dezempeñu, formasaun, disiplinar, pensaun no reforma no jestaun rekursus umanus iha Funsaun Públika. Alende ne’e progama relasiona ho atividade define ona, bazeia ba Planu Asaun Anual ba servisu inspesaun no auditoria, partisipasaun KFP nian iha ASEAN nian, Inkluzaun Sosial no loron komemorativa nasional Funsaun Públika nian ne’ebé realiza tinan-tinan.

Komisaun Funsaun Públika nian iha tinan 2022, KFP hetan alokasaun orsamentu ho total $2,782,071, ne’ebe distribui ba kategoria 3 mak hanesan: Salariu no vensimentu (SV) konstitui 57,3% eh 1,591,331.00 hodi finansia ba saláriu funsionáriu no ajente Administrasaun Públika iha CFP; Bens no servisu (BS) ho 42,2% eh $1,177,840.00; Tranferênsia 0,5% eh $12,900.00 ne’ebé tama iha dotasaun todo Governo.

Agora oinsa ho ninia ezekusaun? KFP ho montante $2,782,071 konsege ezekuta totál 2,415,591.87 (eh 87%). Ezekusaun ida ne’e  kompara ho tinan 2021 (ezekusaun tinan 2022 a’as liu ezekusaun tinan 2021 ne’ebe konsege atinji deit 72% hosi $3,175,411.00).

Haree hikas hosi ezekusaun iha kategoria sira: hatudu katak iha kategoria SV alkansa 85%, BS ho 89%, KM atinji 84% (hetan transferensia interna-tinan klaran) no kategoria Transferensia (Planu Rekuperasaun Ekonómika) atinji 93%. Verba ezekusaun mensionadu ba apoia implementasaun Programa 2 (510 Boa Governasaun no Jestaun Institusional no 980 Igualdade Jénero no Inkluzaun Sosiál) , sub programa 8 no atividade hamutuk 24 iha Planu Asaun Anual KFP 2022.

Situasaun forsa traballu iha kontestu Funsaun Públika ba tinan fiskal 2022 ninian, au mezmu tempu ninia karakterizasaun. To’o iha fim ano 2022, haktuir dadus atualizadus iha Baze dadus SIGAP FOUN CFP rejita funsionárius permanentes inklui ajente administrasaun públika (AAP) ho totál 36,557 ho kompozisaun feto 35% eh 12,942 no Mane 65% eh 23,615) tuir Rejime Jurídiku Empregu iha Funsaun Públika, iha rejime kareira prinsipal rua mak hanesan, Rejime jerál ho totál 20,716 eh 53% no rejime espesial ne’ebe kompoen númeru forsa traballu ho 15,841 eh 47%. Ba distribuisaun kargu Diresaun no Xefia nian to’o tinan 2022 nia rohan rejista númeru okupante ba kargu husi rejime jerál no espesiál iha Administrasaun hamutuk 3,913 (F:840 eh 21% no M: 3,073 eh 79%). Númeru mak iha hatudu iha aumentu 32% kompara ho dadus tinan 2022 neebe mak rejista ho deit 2,662.

Hare husi situasaun abilitasaun literaria Funsaun Públika Timor-Leste ninian ita haree husi total funsionáriu ne’ebé temi 35% ne’e mai husi sira ne’ebé maka konstitui 12 anos de escolaridade, iha 31% mak konstitui husi sira ne’ebé ho lisensiatura, Baxarelato 19% no 15% konstitui sira seluk (mestradu, doutoramentu, por-graduasaun no sem Diploma).

Realizasaun atividade promosaun kareira rejime jeral ba dahaat nian ne’ebé públika ona iha jornal repúblika ho funsionárius ne’ebé promovidu ho totál 866 (F:229 no M:673) hosi instituisaun Estadu 74 no efetua promosaun Rejime Espesiál dahuluk ba  funsionáriu nain 5 husi Sekretariadu PN liu husi sistema eletróniku ne’ebé promovidu 1(M) no resta vagas 4.

KFP rejista proposta vagas foun iha tinan 2022 ho total 1,399 ba rekrutamentu, selesaun no nomeasaun iha Funsaun Públika no konsege konklui 471 vagas, ba selesaun por méritu kargu diresaun no xefia ba pozisaun ho vaga hamutuk 359 konklui 49  no restante iha prosesu 43, pendente 241. Alende ne’e prosesa mós rekrutamentu ba profisionais seniores iha funsaun Públika ho totál vaga 16, konsegue rekruta 14 la-konklui 2.

Relasiona ho avaliasaun dezempeñu nian KFP verifika, analize no rejista fixa avaliasaun dezempeñu funsionáriu Rejime Jerál no Espesiál hamutuk 35,561 (F:12,880 no M:22,681).

Progresaun eskalaun ba funsionáriu Rejime Jerál  no Espesiál (Nasional no Munisípiu) tinan 2021 ho totál 11,032 ( F: 3,519 M: 7,513); Husi ne’e ba profesores MEJD de’it ho totál 4,757 (F:1,821 no M:2,936).

Ba parte formasaun nian KFP rejista sertifikadu iha sistema hamutuk 3,826 husi total funsionáriu hamutuk nain 2,085 (feto 674 no mane 1,411). Relasiona ho pensaun no reforma KFP rejista dadus ba tinan 2022 nian hamutuk 378, kompostu husi feto 90 no mane 288. 

Kazus disiplinares ba tinan 2022 nian hamutuk 200 eh 75% mai hosi kazu akumuladu ho totál 269 (kazu foun 2022 no kazu pendente sira hosi tinan 2020 no 2021).

Atividade diseminasaun kona-ba kuadru legal funsaun públika no boa governasaun nian ba funsionáriu públiku, ajentes administrasaun iha instituisaun nível Postus Administrativu 10 no RAEOA. Inklui parserias KFP ho ILO realiza diseminasaun iha munisípiu 9, alende ne’e iha mós monitorizasaun iha setór edukasaun nian ba prestasaun servisu atendimentu públiku iha nível Munisípais 8 mak hanesan Liquiça, Bobonaro, Lautem, Baucau, Manatuto, Manufahi, Covalima no Ainaro no Postu Administrativu 14.

Nune’e relasiona ho sujestaun, rekomendasaun husi deputadus Kinta Legislatura foti durante plenária Komisaun anota hodi kontinua mellora ba oin no kompromete kontinua servisu ho profisionál ba Sesta Legislatura ne’ebé sei mai.

Aprezentasaun relatóriu anual KFP 2022 iha plenaria PN ba dala ikus nian ho Kinta Legislatura PN/ foto media CFP 2023
Foto ho distintus deputadus PN V Legislatura/foto media CFP 2023
Tagged