Diskursu Prezidente KFP, Faustino Cardoso Gomes

Ho Grasa Na’i Maromak nian, ita hotu bele hetan tan oportunidade ksolok ida no bele habiban tempu hodi hamutuk partisipa iha eventu kulmine komemorasaun ba-dalima Loron Nacional Funsaun Públika, iha fatin ida ne’e.

Permite mai hau, ho Komisaun Funsaun Públika nia naran, hahu ho votu saudasaun no apresiasaun aas ba S.E Primeiru-Ministru, VIII Governu Konstitusional, ba membru Governu sira, ba alta entidade sira Estadu nian mak prezentes, ba dirijente sira funsaun públika nian no ba hot-hotu, ne’ebé mak prezente iha oportunidade ida ne’e, hodi tuir misaun asaun de grasa, parte husi kulmine selebrasaun ba dalima, Loron Nasional Funsaun Públika. 

Saudasaun funsaun públika espesial no votus parabéns hau hato’o ba funsionáriu públiku sira no agente Administrasaun Públika sira tomak, husi nasional too sub-nasional – hahu kedas husi suku sira, postu administrativu sira, administrasaun munisipal sira, autoridade munisipal sira no RAEOA ne’ebé akompaña hela eh rona hela realizasaun Komemorasaun Loron Nasional Funsaun Públika ba dalima ne’e. Imi nia papel, ita hotu nia papel, estratéjiku tebes, hodi hala’o knar atendimentu públiku sira, prestasaun bens/servisus ba povu, hodi kontribui ativamente ba iha dezenvolvimentu nasaun, konsolidasaun identidade nasional, libertasaun povu no hametin Estado de Direito Demokratiku ida ne’e.

Komemorasaun ne’e, ita hotu fiar, sai nudar  oportunidade ba ita hotu atu partilla alegria, sente ksolok, tanba ita konklui tan tinan ida (husi jullu 2018 too ohin loron) haknar-an nudar servidor publiku. Tinan ida liu ba, ita sei lembra, iha impase politika, iha mudansa governamental, iha mudansa politika, iha ajustamentu institusional, iha problema orsamental, iha inserteza, iha dezafiu oioin, nsst. Maibé, ita konsege hakat liu, ita kontinua serbisu no serbí, tuir ida-idak ninia área kobertura kompeténsia no sei bele hetan vida moris ida ne’e. Nudar ema fiar na’in, ne’e hotu tanba grasa maromak nian. Iha ita nia maluk serbidor sira balu, ne’ebé iha tinan kotuk hamutuk ho ita, partisipa iha eventu komemorasaun hanesan, ohin loron laiha ona iha ita le’et. Sira merese ita nia hakruk no orasaun nafatin. Hodi KFP nia naran, hau hato’’o apresiasaun aas no sentidu gratu ba Amo Selebrante misa asaun grasa funsaun publika ba-dalimak. Karik permite, ami sei reza ba Amu sira, maibé liliu ami husu ba Amu sira, atu reza nafatin bodik mai ami, atu ami bele, karik permite husi leten aas-ba, hetan nafatin vida moris ida ne’e, iha forsa nafatin, hodi bele kontinua ho jornada no misaun lulik ida ne’e, hala’o ami nia knar nudar servidor públiku.

Aleinde kontente, ita mos buka halo reflesaun ba ita ida-idak ninia empeñu no dezempeñu iha tinan ida liu ba, ita nia prestasaun serbisu sira,  ita nia atendimentu públiku sira, liliu liga ho aspirasaun no espetativa sira husi povu, husi públiku tomak, liga mós ho mehi sira mak orienta konstituisaun Estado de Direito Demokratiku ida ne’e no mós  haree ba prinsipiu no valor sira mak orienta no sustenta luta libertasaun rai lulik ida ne’e nian. 

Liu husi eventu ida ne’e, hau fiar, ita mós afirma no hametin liu tan unidade, espirito de corpo, serbisu hamutuk, sinerjia no enerjia foun, espiritu foun, forsa foun, motivasaun foun no kompromisu foun, maibé mós tenki ho reza maka’as nafatin, atu hodi bele kontinua hetan vida moris ida ne’e, ho integridade nafatin, hodi bele kontribui no serbí ba oin ho diak liu tan ba povu, ba públiku tomak, ba nasaun no ba Estadu ida ne’e, iha tinan oin mai. 

Hanesan hau hatur antes, komemorasaun ne’e fo ba ita oportunidade atu halo reflesaun. Ho nune’e, permite mai hau, atu hato’o susesu sira balu mak ita konsege konkista iha tinan ida ne’ebé mak ita komemora dadaun ne’e, maske ita hasoru dezafiu sira hanesan hau mensiona tiha ona antes ne’e.

Funsaun Públika Timor-Leste kontinua evolui, forma no reforma, inkrementalmente. Maske kontinua hasoru dezafiu sira oi-oin, ita tenki orgullu ho konkista sira mak ita alkansa to’o ohin loron no ho esforsu sira mak ita investe tiha ona no kompromete atu hodi konsolida liu tan, bazeia ba prinsipiu no valor sira mak sustenta Funsaun Públika Timor-Leste.  

Iha tinan 2019 ne’e,  Funsaun Públika Timor-Leste  sei marka história foun, iha ámbitu revitalizasaun sistema jestaun, parte ida husi reforma mak ita aposta ba. Komemorasaun ohin koinside mós ho vespera sira ba planu realizasaun  promosaun grau iha Funsaun Públika. Ne’e notisia diak, hau fiar, no bele konsidera nudar prezente ida ba iha komemorasaun ne’e.

Importante atu destaka iha ne’e, katak ne’e prova pasu konretu ida, ne’ebé sei halo mudansa bo’ot, hodi hatan ba preokupasaun no espetativa sira ne’ebé  mak, durante tinan-ba-tinan, hahu kedas husi tinan 2002, funsionáriu públiku sira iha eh tau neon hela ba sira ida-idak ninia kareira funsional/profisional iha administrasaun públika. Hau fiar, katak ho ne’e, ita sei hakotu tiha ‘mata-rantai’  inserteza sira mak iha, tanba vakatura enkuadramentu legal eh lakuna sira mak iha, ita buka atu izola eh halakon tiha pratika injustisa ou diskriminasaun sira, tanba mós sirkunstansia subjetivismu sira oi-oin, ne’ebé durante ne’e hasoru  eh observa  akontese,  ba iha dezenvolvimentu kareira iha administrasaun públika.

Desde Estadu ne’e restauradu iha tinan 2002, maioria husi funsionáriu públiku sira nunka hetan oportunidade ba promosaun grau. Karik akontese, ne’e mós la’o  sporadikamente deit, la regular no la sistematiku. De faktu, desde 2002 mai to’o agora, rejistadu iha instituisaun sira balu halo promosaun internu no iha duni funsionáriu públiku hamutuk rihun-rua-resin mak konsege  hetan promosaun. Ne’e konstitui apenas 7% husi total funsionariu públiku sira mak merese duni mós atu hetan promosaun.

Maibé, tanba kestaun legal no prinsipiu méritokrasia, ne’e ezije nafatin konkista. Tanba, konkursu tuir méritu,  prosesu ida ne’ebé sei la’o ho rigor, maibé regular, transparente, objetivu, kredivél no lais, ho utilizasaun ba avansu teknolojia informatika, parte ida husi modernizasaun administrasaun públika. Prosesu ne’e ninia susesu rekere nafatin husi ita hotu ninia serbisu hamutuk no sinerjia, hanesan esperiensia espíritu serbisu hamutuk ne’ebé mak ita hatudu tiha ona durante ne’e, hodi konkista no hatur sistema promosaun ne’e rasik no hatur meius infraestrutura apoiu sira,  alias ‘perangkat keras’ no ‘perangkat lunak’, ne’ebé sai  indispensavél tebes ba ne’e.  Atu destaka iha ne’e, ita nia Estadu adopta sistema méritu (merit system), la’os spoil system, ba iha funsaun públiku. Ne’ebé, politika sira, asaun sira, kona-ba funsaun públika tenki hakaer ba prinsipiu no valor sira meritokrasia nian.

Ho Rezolusaun Governu nú.19/2019, loron-15 fulan-Maiu, 10% ou 1,354 funsionáriu públiku husi total funsionáriu públiku 13,636 Regime Geral de Carreira nian sei hetan promosaun grau, efektivu hahú loron-1 fulan-Janeiru 2020. Hein katak dirijente sira husi instituisaun Estadu tomak nian sensivél ba evolusaun ne’e, hodi bele enkuadra atempadamente iha planu orsamentu tinan 2020.

Ba oras ne’e daudaun, prosesu promosaun ne’e iha hela faze anúnsiu lista kandidatura final funsionáriu públiku ne’ebé elijivel ba teste eskritu eletróniku promosaun iha territoriu nasional tomak, tuir krítériu ne’ebé DL nú. 1/2018 altera-bá DL nú.5/2019 hatu’ur ona. Anúnsiu refere hahu husi loron-10 no sei la’o to’o loron-23 fulan-Jullu.  Lista kandidatu final elijivel ne’e hetan husi prosessu rigorozu iha tempu naruk, hahú husi fulan-Janeiru to’o loron-9 fulan-Jullu, 2019,  rezulta husi servisu painel juri, tuir grau ida-idak nian, ho kompozisaun membru sira mai husi Instituisaun Estadu sira. Rejistadu iha funsionáriu públiku elijivel hamotuk na’in 10,455,  ida-idak ho akumulasaun pontuasaun tuir kritériu no kondisaun hanesan funsionáriu nia esperiensia/antiguidade servisu, kualifikasaun akadémiku a’as-liu, rezultadu avaliasaun de dezempeñu tinan ha’at ikus, formasaun professional ne’ebé nia tuir ona, lokalidade servisu  iha área remota eh iha Munisipio eh Dili no esperiensia assume kargu diresaun xefia eh la’e’.

Ba ne’e, preparativus kontinua lao hela, avizu lista final sira taka ona no, iha inisiu fulan agostu prosesu konkursu hahu hola fatin no sei konklui iha fins Setembru, tinan ida ne’e. Hotu tiha ida ne’e, KFP sei halo komunikasaun no kordenasaun ho instituisaun relevante sira, hodi buka dudu promosaun, tuir prosesu hanesan, ba iha rejime espesial sira.

KFP hetan apoiu gratuitu no generozidade ba preparasaun husi Dirijente no Tékniku Timor-oan sira husi liña Ministerial no Parseiru sira, hanesan dosente sira UNTL nian, Asessor sira husi GfD-Cardno no DFAT-Embaixada Austrália,  hodi dezenvolve instrumentu oi-oin ba prosesu promosaun ida ne’e. Tan ne’e, ho naran KFP nian, ha’u hakarak kongratula no hato’o obrigadu wain ba sira nia empeñu tomak.

Iha tinan ida ne’e, koinside ho vespera sira komemorasaun ba-dalimak Dia Nacional da Função Pública, ita konsege finaliza ona mós proposta polítika foun ida kona-bá ‘Planeamentu Forsa Traballu’. Hanesan ho esperiensia polítika sira seluk, ne’e rezulta mós husi serbisu hamutuk no prosesu konsulta kompreensiva ida. Iha tempu badak, proposta Dekretu-Lei ida ne’e sei tama-bá iha Conselho dos Minístros, atu hodi apresia, diskute no hetan aprovasaun.

Ita iha esperansa katak proposta polítika ida ne’e sei rezolve kestaun jestaun rekursu umanu balun,  liu husi dalan introdusaun prosesu análize funsional iha instituisaun ida-idak, hodi identifika pessoál certo ho númeru certo, ho qualifikasaun certo ba posto de traballu certo. Proposta polítika ne’e mos sei rezolve kestaun idade máximu ba reforma, ne’ebé seidauk defini lolós durante ne’e no mos sei sai báze hodi jere kestaun funsionáriu kazuais no Agente Administrasaun Públika iha Funsaun Públika. 

Hahú tinan kotuk to’o agora, Komisaun Funsaun Públika hamutuk ho instituisaun Estado tomak iha nível Nasional no Munisipal dezenvolve no konsolida hela  Esbosu Proposta Polítika ida atu halo Alterasaun bá Regime Avaliasaun de Dezempeñu Individual iha Administrasaun Públika. Intensaun prinsipal husi proposta ne’e maka atu altera norma, régra no ferramentu sira regime avaliasaun de dezempeñu  existente, ne’ebé foka liu ba atitude no komportamentu, presiza atu kontextualiza ho situasaun aktuál no kompleta liu tan, hatan ba ezijensia ba liu realizasaun no rezultadu servisu alkansadu sira.

Horas ne’e daudaun Jerente sira husi instituisaun hotu-hotu iha Administrasaun Públika Timor-Leste, Administrasaun Munisipal sira, Autoridade Munisipal sira no RAEOA envolve a’an hela iha prosesu konsultasaun Esbosu Proposta Polítika ne’e. Wainhira esbosu ne’e prontu ona, KFP sei aprezenta ba Conselho dos Ministros atu bele halo apresiasaun no aprovasaun.

Iha tinan ne’e Funsaun Públika prevê vaga sanulu resin rua (12) ba Regime Kareira Profisional Senior,  ne’ebé sei loke ba públiku. Regime ida ne’e, tuir Dekretu Lei nú.22/2017, loron-24 fulan-Maiu, fo oportunidade ba eis-titulares kargus diresaun jeral eh ekiparadu sira iha Administrasaun Públika. Ho implementasaun regime ida ne’e, ita bele rezolve ona kestaun eis-titualres kargus dirijentes máxima ordem burokratika nian, tanba sira iha oportunidade atu kontribui sira nia kompetensia no esperiensia téknika sira ne’ebé mak sira iha no hetan iha tempu naruk ba iha área relevante sira, hanesan asessoria, konsultoria, análize no fó’o pareceres, no halo proposta polítika foun ruma, tuir demanda karakteristika pozisaun/vaga ne’ebé previstu iha instituisaun rekerente ida-idak. Iha ministériu sira hirak ida hatama tiha ona sira interese ba ne’e.  Prosesu rekrutamentu ba rejime ne’e sei hala’o depois de ita konklui prosessu promosaun.

Esforsu importante ida mós ne’ebé oras ne’e KFP hala’o hela, hamutuk ho Ministériu Finansas ho apoiu mós husi Prezidênsia Konsellu Minístrus no Gabinete Primeiru-Minístru, maka prosesu interligasaun entre Sistema Gestão Administração Pública (SIGAP) iha KFP ho Financial Management Information System (FMIS) (Free Balance). Ne’e atu hodi asegura diak liu tan integridade no kredibilidade sistema, aleinde efisiensia no efikasia jestaun ba rekursus iha setór públiku. 

Wanhira prosesu dezenvolvimentu interligasaun ne’e konklui no lansa ona, sei rezolve kestaun balun hanesaun funsionariu mate-klamar, funsionáriu dúpla naran no dúpla salariu, no seluk-seluk tan, ne’ebé implika exsedênsia gastus orsamentu Estadu. Maske  ninia preparasaun no konsolidasaun lori tempu naruk,  tamba komplexidade téknika, problema rekursu finanseiru, mudansa governamental no evolusaun polítika nivél altu,  sistema ne’e besik ona ba iha faze  final ho rezultadu ne’ebe hein deit ona atu lansa iha tempu badak.

Funsaun públika ida inkluziva kontinua sau nudar aposta ida. Ohin, ita sei halo lansamentu ba mensajen sira kona-ba importansia politika inkluzaun iha Funsaun Públika. Hau konvida atu ita hotu akompaña ho didiak, atu bele sensibilizadu no buka realiza liu husi polítika no asaun sira.

Definisaun no estabelesimentu 15 de Jullu nudar Dia Nacional da Função Pública sai nudar konkista importante ida. Ohin, ita hotu hamutuk iha ne’e, atu komemora ba dalimak nian. Kompara ho esperiensia tinan sira kotuk nian, ba tinan ida ne’e, komemorasaun hetan partisipasaun maka’as no iha animu bo’ot liu tan husi funsionariu no instituisaun sira Estadu nian ba iha aktividade sira tomak komeorasaun nian, ne’ebe la’o durante, pelo menus, fulan haat nian laran, sob responsabilidade téknika husi Ministériu Justisa. 

Durante fulan haat nia laran, husi loron 15, fulan-marsu to’o loron ida ohin, iha aktividade sira oioin mak ita planeia no hala’o, nebe mak organiza no responsabiliza teknikamente husi komisaun organizadora, Ministeriu Justisa, ho kordenasaun hamutuk ho Komisaun Funsaun Públika. Iha aktividade sira ambiental nian, kuda-ain oan, desportiva, arte koral, expozisaun no bazar baratu, limpeza jeral,  solidaridade, doasaun ran, vizitas prizonais, saneamentu,  seminariu, jornada la’o tuir ain-fatin ba saudozu Nicolau dos Reis Lobato, entre outros, hanesan relata tiha ona antes ne’e husi Prezidente Komisaun Organizadora.  

Iha biban ida ne’e, hodi komisaun distinsaun no premiu nia naran, hau informa mós katak, tanba problema orsamentu, aktividade importante ida kona-ba atribuisaun distinsaun no premius, nebe konstitui mos aktividade importante iha komemorasaun sira iha tina sira kotuk liu-ba, ita lakonsege hala’o iha eventu komemorasaun ba dalima Loron Nasional Funsaun Públika. Lista kandidatura sira nebe iha, Komisaun Distinsaun no Premius kontinua tau nafatin konsiderasaun no sei prosesa iha tempu oportunu.

Liu husi aktividade sira refere, hau fiar, ita hetan oportunidade atu espresa sentimentu kontente sira, hametin unidade, fraternidade,  hatudu talentu, konkista prestasaun, halo reflesaun, halo balansu ba obra sira funsaun públika nian, halo jornada, atu hodi buka hetan inspirasaun, buka komprende liu tan prinsipiu no valor sira luta resistensia nian,  buka hare husi besik moris povu nian no buka haburas liu tan empatia ho sira, buka hakiak sensibilidade ba kondisaun moris povu sira nian.    

Ohin, nudar ninia kulmine, ita hotu hamotuk iha fatin ida ne’e, hodi komemora ba Loron Nasional Funsaun Públika. Karik halo balansu ida, kompara ho esperiensia tinan sira kotuk nian, ba tinan ida ne’e, komemorasaun hetan partisipasaun maka’as no iha animu bo’ot liu tan husi funsionariu no instituisaun sira Estadu nian ba iha aktividade sira tomak komemorasaun nian.

Hahu kedas husi lansamentu iha fulan hat liu ba to’o ohin, nudar kulmine, aktividade hotu la’o ho susesu. Hetan  apoiu maka’as, ate iha involvimentu diretu husi membru Governu sira ba iha aktividade desportiva sira mak hala’o,  ho lideransa no diresaun ida diak husi membru Governu sira no dirijente sira funsaun públika nian.

Ba ne’e hotu, hodi Komisaun Funsaun Públika nia naran, hau hato’o apresiasaun aas,  kongratulasaun no sentidu gratu ba membru Governu sira, ba dirijente sira funsaun públika nian, ba partisipante tomak, feto eh mane, husi liñas ministeriais no instituisaun Estadu sira, ba juri sira, ba federasaun sira, ba entidade tomak ne’ebé kontribui, direta eh indireta ba realizasaun aktividade sira to’o komemorasaun ohin loron.

Hau hato’o apresiasaun no elojiu, em espesial,  ba S.E. Ministru Justisa, ne’ebé liu husi ninia lideransa, orientasaun no apoiu tomak, ne’ebé indispensavél, hodi viabiliza susesu ba lala’ok tomak aktividade sira no komemorasaun Loron Nasional Funsaun Públika ba dalimak ne’e.

Sentimentu hanesan, ami hato’o ba responsável tékniku sira, ba kordenador jeral, Sr. Lucas, hamutuk ho membru tomak komisaun organizadora husi Ministeriu Justisa. Susesu sira ne’ebé iha, reprezenta mos susesu iha planeamentu, organizasaun, komunikasaun no kordenasaun sira,  ne’ebé mak hatudu. Referênsia diak ida husi imi nia serbisu no susesu rejistada iha istoria komemorasaun loron Nasional Funsaun Públika. Hau fiar, responsavél sira iha tinan oin mai sei kaer mós nudar referênsia ida, wainhira prosesu sorteiu atribui responsabilidade ne’e.   

Hau nia apresiasaun hanesan ba kolega Komisariu sira,  ba dirijente sira KFP nian, ne’ebé liu husi komunikasaun no kordenasaun sira ho responsavél tékniku sira Ministériu Justisa nian, kontribui ba susesu realizasaun aktividade sira komemorasaun LNFP dalimak ne’e.

Apresiasaun aas no sentidu gratu hau hato’o mós ba lideransa másima F-FDTL no  PNTL nian, liu husi indikasaun partisipasaun membru sira iha aktividade sira komemorasaun nian,   ba Lideransa Munisipal sira, Manufahi no Manatuto, em espesial ba Administrador Postu Administrativu Turiskai no Laklubar, ba apoiu, koperasaun no kolaborasaun tomak iha realizasaun jornada lao tuir ain-fatin saudoso Nicolau dos Reis Lobato, husi Turiskai ba to’o Laklubar, ho distansia 42-48 km. Ne’e hahu ho rekonesimentu terenu, iha fulan Maiu nia rohan, tuir ho ninia realizasaun iha inisiu fulan Jullu, ho partisipasaun ema atus-ida-sanulu-resin-rua – feto na’in sanulu-resin neen no mane sia-nulu-resin-neen,  la inklui motorista sira no ekipa téknika organizadora sira,  husi instituisaun rua-nulu-resin-ida.

Hau nia apresiasaun no kongratulasaun ba orador sira, ne’ebe ajuda loke hanoin kritiku sira kona-ba funsaun públika, liu husi tema sira mak komisaun organizadora define.

Apresiasaun no sentidu gratu hanesan hau hato’o ba  apoiu no kolaborasaun husi lideransa komunitaria sira, ba mata-dalan sira – Sr. Elias, Sr. Fernando, Sr. Antonio, Sr. Mario, Sr. Jose da Costa, Sr. Jose Ximenes -, ba antigus kombatente sira husi Postu Administrativu refere, ba eis-eskoltu saudoso Nicolau dos Reis Lobato, ba populasaun sira husi pontu jornada sira, iha posto administrativu rua refere.

Hau hatoo mos gratu ba irmaun Jose Lobato, oan husi saudoso Nicolau dos Reis Lobato, nebe halo parte mos iha jornada lao tuir ain-fatin refere. Sentimentu hanesan, hao hatoo ba alin oan sira husi GERHANA, nebe hatudu kolaborasaun diak, sentidu sensibilidade meiu ambiental nebe aas, durante jornada lao tuir ain fatin tomak.     

Hau, hodi KFP nian naran deseja funsionáriu públiku no Agente Administrasaun Públiku hotu iha territoriu nasional tomak atu kontinua serbisu ho diak liu tan, ho motivasaun aas liu tan, hametin unidade no hatudu dedikasaun forte liu tan, hodi fó atendimentu públiku ida ne’ebé ho kualidade, ho responsabilidade, efisiente, efikáz no transarante ba populasaun hotu iha nasaun doben ida ne’e.  

Ba amo paroku, ne’ebé fó lisensa ba komemorasaun Loron Nasional Funsaun Públika ba-dalimak iha espasu Igreja Motael nian. Nune’e mós ba amo selebrante misa asaun de grasna funsaun públika, ne’ebé ajuda ami atu oinsa bele kompleta liu tan ami nia reflesaun liu husi dalan espiritualidade iha oratoriu, fatin lulik ida ne’e.

Ba manan nain sira, ami nia kongratulasaun no parabens ba imi nia prestasaun sira. Hein katak premiu sira ne’ebé imi hetan bele kontribui ba imi nia konkista ba susesu sira iha imi nia knar lor-loron nian.

Ikus liu, hau hodi KFP nia naran hato’o obrigadu wain ba S.Exa. Primeiru Minístru RDTL, ba ita nian orientasaun, supervizaun, no akompañamentu tomak ba KFP durante ita nia mandatu to’o oras ne’e…..KFP sei kontinua tau iha ne’on buat hirak ne’e hotu ba oin….

Parabéns, Parabéns, no Parabéns ba ita hotu!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! No Viva Funsaun Públika. Hein katak Sao Tomas More bele fo kbit ba ita hotu, oinsa atu serbi ho diak liu ba povu rai lulik ida ne’e iha tempu sira oin mai.